Osnovne karakteristike MMSPP sektora, pri čemu se pre svega misli na njihovu veličinu, fleksibilnost, sklonost ka inovativnim i rizičnim poduhvatima i veću mogućnost za specijalizaciju, omogućavaju ovim preduzećima da se mnogo lakše od velikih poslovnih sistema prilagode kontinuiranim promenama u zahtevima potrošača i uslovima poslovanja na globalnom tržištu. Na taj način podstiču jačanje konkurencije koja za posledicu ima unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga i snižavanje cena, razvoj inovacija i novih tehnologija i privredni rast nacionalnih ekonomija uopšte.
Mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnici imaju značajnu ulogu u svim ekonomijama, a posebno u tranzicionim i zemljama u razvoju koje se nalaze pred velikim izazovima u pogledu rešavanja problema visoke nezaposlenosti i nejednake distribucije zarada. MMSPP ostvaruju značajan doprinos povećanju dohotka i kreiranju novih radnih mesta sa jedne strane. Sa druge strane one ujedno podstiču inovativnost i razvoj novih tehnologija i ostvaruju direktan uticaj na nivo agregatne tražnje i investicija. U nastojanjima da se ukaže na ulogu i značaj sektora MMSPP na rast i razvoj nacionalnih ekonomija, neophodno je pored analiziranja učešća ovog sektora u osnovnim makroekonomskim pokazateljima sa posebnom pažnjom se osvrnuti na uticaj koji se postojanjem velikog i dinamičnog sektora MMSPP ostvaruje na nivo ukupnih ekonomskih performansi jedne privrede.
Zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, vitalnosti, sklonosti ka preduzimanju inovativnih i rizičnih poduhvata i većoj mogućnosti za specijalizaciju, MMSPP se superiornije od velikih poslovnih sistema prilagođavaju zahtevima potrošača i dinamičnim promenama u uslovima poslovanja na globalnom tržištu.
Najveći deo sektora MMSPP su mikro preduzeća koja zapošljavaju do 5 ljudi a neretko i samo par članova porodice, dok se funkcionisanje velikih sistema odvija u uslovima hijerarhije, odnosno velikog broja nivoa menadžmenta, jasne podele rada, formalnih procedura i pravila i često sporog i birokratizovanog procesa odlučivanja.
U EU, pod pojmom MSP se podrazumevaju sva preduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i zadovoljavaju barem jedan od sledeća dva kriterijuma: godišnji prihod koji ne prelazi 50 mil. eura i vrednost ukupne aktive koja nije veća od 43 mil. eura.
Na osnovu pomenutih kriterijuma u okviru sektora je izvršena distinkcija na mikro, mala i srednja preduzeća, pri čemu je broj zaposlenih bazičan i najvažniji kriterijum. Shodno tome, mikro preduzeća su ona koja zapošljavaju do 10 ljudi, ostvaruju ukupan prihod do 2 mil. eura i/ili vrednost njihove aktive ne prelazi 2 mil. eura. Mala preduzeća zapošljavaju između 10 i 50 lica, ostvaruju ukupan prihod do 10 mil. eura i/ili vrednost njihovih ukupnih sredstava nije veća od 10 mil. eura. Konačno, kod srednjih preduzeća broj zaposlenih ne prelazi 250 lica, ukupan prihod nije veći od 50 mil. eura i/ili vrednost ukupne aktive je manja ili jednaka 43 mil. eura.
Uloga MMSPP je značajna na svim nivoima ekonomskog i naročito industrijskog razvoja iz razloga što ova preduzeća predstavljaju kičmu privatnog sektora svake privrede učestvujući sa preko 90% u ukupnom broju privrednih subjekata i generišući između 50 i 60% ukupne i 40 i 80% zaposlenosti u proizvodnji.
MМSPP karakteriše smanjena produktivnost rada iz razloga što su ova preduzeća suviše mala da bi ostvarivala efekte ekonomije obima ili ekonomije širine.
Strategija uključivanjа manjih radno intenzivnih preduzeća u lance snabdevanja velikih sistema odnosno formiranjem mreža dobavljača iz sektora MMSPP dobija na značaju u uslovima globalizacije i outsourcing-a mnogih aktivnosti.
U domenu internacionalizacije poslovanja, uspostavljanje čvrste saradnje, kroz podugovaranje, između velikih preduzeća i MMSPP sektora postaje izuzetno važno posebno kada su u pitanju proizvodi iz radno intenzivnih sektora.
U EU, MMSPP kreiraju dve trećine radnih mesta u privatnom sektoru. Rezultati istraživanja[3] su pokazali da je 85% novih radnih mesta u EU u periodu od 2002. do 2010. godine kreirano u sektoru MMSPP, pri čemu treba imati u vidu da je u pomenutom periodu ostvaren dinamičan rast neto zaposlenosti od u proseku 1,1 miliona novih radnih mesta godišnje. U poređenju sa velikim preduzećima, sa izuzetkom sektora trgovine, u sektoru MMSPP ostvaren je dvostruko veći rast zaposlenosti. Mikro preduzeća su apsorbovala 58% ukupnog neto povećanja zaposlenosti u privatnom nefinansijskom delu ekonomije EU.
Broj MMSPP u Srbiji iznosi 44.1 na 1.000 stanovnika što je iznad proseka EU ali nedovoljan u odnosu na potrebe zemlje.
Kvalitativni pokazatelji nivoa razvijenosti sektora MMSPP u Srbiji kao što su zaposlenost po preduzeću i BDV (bruto društvena vrednost) po zaposlenom niži su u odnosu na prosek EU kao i većinu posmatranih zemalja. Broj zaposlenih u sektoru MMSPP u Srbiji iznosi 2,4 po privrednom subjektu što predstavlja ograničavajući faktor konkurentnosti, dostizanje ekonomije obima i izlazak na nova tržišta. Sektor MMSPP zemalja članica EU ima prosečne vrednosti od 4,2 zaposlena po privrednom subjektu.
Grafikon 1: Gustina malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u Evropi
Izvor: Ministarstvo privrede na osnovu podataka RZS
Značaj sektora MMSPP u privredi Srbije
U 2015. godini sektor MMSPP generiše 65,7% zaposlenosti, 66,3% prometa, 57,7% BDV i učestvuje 51,2% u spolјnotrgovinskoj razmeni nefinansijskog sektora.[1] U odnosu na prethodnu godinu ostvaren je realni rast posmatranih finansijskih pokazatelјa poslovanja, što se u najvećoj meri odrazilo na rast učešća sektora MMSPP u BDV (za 1,7 strukturnih poena). Učešće u izvozu i uvozu neznatno je smanjeno (za 0,7 odnosno za 0,5 strukturna poena) usled viših stopa rasta ovih pokazatelјa u segmentu velikih preduzeća.
U poređenju sa 2014. godinom broj MMSPP povećan je 0,1% ili za 328. Rast broja preduzetnika za 1.149 i malih i srednjih preduzeća za 384 neutralisao je smanjenje broja mikro preduzeća (-1.205). U 2015. godini kod svih kategorija preduzeća, posmatrano po veličini zabeležen je porast broja zaposlenih, a sektor MMSPP zapošlјava 40.180 radnika ili 5,3% više nego prethodne godine (velika preduzeća 5.130 ili 1,2%; nefinansijski sektor 45.310 ili 3,9%). Preduzetnici imaju najveći doprinos rastu broja zaposlenih i zapošlјavaju 28.611 radnika više u odnosu na 2014. godinu.
Nastavlјen je trend rasta prometa i BDV MMSPP sektora. U 2015. godini promet je realno veći za 3,1%, a BDV 4,5%, a pozitivne tendencije u segmentu malih i srednjih preduzeća opredelile su rast prometa i BDV nefinansijskog sektora (za 1,7% i za 1,6%, respektivno). Kod velikih preduzeća nastavlјen je trend negativnih stopa rasta ovih pokazatelјa (-1,0% i -2,2%, respektivno).
Vrednost izvoza MMSPP u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu veća je 7,9%, a vrednost uvoza 5,2%. Rast vrednosti ovih indikatora je izraženiji kod velikih preduzeća (10,7% odnosno 7,2%, respektivno), što je dovelo do smanjenja učešća sektora MMSPP u izvozu (sa 44,8% u 2014. na 44,1% u 2015. godini) i uvozu (sa 57,0% na 56,5%) nefinansijskog sektora. Rast uvoza po višoj stopi od rasta uvoza uticao je na povećanje deficita sektora MMSPP (1,6%), dok je istovremeno, deficit velikih preduzeća manji 41,0% (pad od 3,0% u nefinansijskom sektoru). Kao rezultat ovih tendencija, učešće deficita MMSPP u deficitu nefinansijskog sektora povećano je sa 89,3% na 93,5%.
Tabela 1: Indikatori razvijenosti MMSPP
Oblik organizovanja | MMSPP | Velika | Nefinansijski sektor | Učešće MMSPP % | ||||
Godina | 2014. | 2015. | 2014. | 2015. | 2014. | 2015. | 2014. | 2015. |
Br. preduzeća | 324.272 | 324.600 | 494 | 494 | 324.766 | 325.094 | 99,8 | 99,8 |
Br. zaposlenih | 761.539 | 801.719 | 413.408 | 418.538 | 1.174.947 | 1.220.257 | 64,8 | 65,7 |
Promet (mil. din.) | 5.999.397 | 6.302.870 | 3.168.851 | 3.197.616 | 9.168.248 | 9.500.486 | 65,4 | 66,3 |
BDV (mil. din.) | 1.029.563 | 1.096.750 | 808.058 | 805.147 | 1.837.620 | 1.901.897 | 56,0 | 57,7 |
Izvoz (mil. din.) | 577.807 | 635.312 | 713.325 | 804.486 | 1.291.133 | 1.439.798 | 44,8 | 44,1 |
Uvoz (mil. din.) | 1.014.266 | 1.087.080 | 765.591 | 835.919 | 1.779.856 | 1.922.999 | 57,0 | 56,5 |
Robni bilans (mil. din.) | -436.458 | -451.768 | -52.265 | -31.433 | -488.724 | -483.201 | 89,3 | 93,5 |
Struktura sektora MMSPP prema veličini i obliku organizovanja
U 2015. godini u Srbiji je poslovalo 325.094 privrednih subjekata - 328 (+0,1%) više u odnosu na 2014. godinu. U odnosu na 2014. godinu, povećan je broj preduzetnika (za 1.149, 0,5%), malih (za 333, +3,6%) i srednjih (za 51, +2,4%) preduzeća, smanjen je broj mikro (za 1.205, -1,5%) preduzeća, dok je se broj velikih preduzeća nepromenjen (494 preduzeća).
Sektor MMSPP u 2015. godini obuhvata 324.600 privredna subjekta i učestvuje sa 99,8% u ukupnom broju preduzeća u Srbiji.
Tabela 2: Broj i struktura privrednih subjekata u nefinansijskom sektoru u 2015.
Oblik organizovanja | MMSPP | Velika | Ukupno | |
Broj | Broj | Broj | Struktura (%) | |
Preduzeća | 91.835 | 494 | 92.329 | 28,4 |
Preduzetnici | 232.765 | - | 232.765 | 71,6 |
Ukupno | 324.600 | 494 | 325.094 | 100 |
Struktura (%) | 99,8 | 0,2 | 100,0 |
Izvor: RZS, obrada Ministarstvo privrede
Sektorska zastupljenost
Koncentracija MMSPP u sektorima sa relativno nižim ulaganjima i bržim obrtom kapitala ukazuje na njihove niske finansijsko-ekonomske performanse razvoja. Mala i srednja preduzeća koja posluju u visoko tehnološkim oblastima predstavljaju svega 9,6% ukupnog broja MMSPP i zapošljavaju svega 16,6% radnika. Niskotehnološki proizvodi imaju nižu cenovnu i profitnu marginu i dominiraju u slabije ekonomski razvijenim privredama.
Sektorski raspored MMSPP: Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (30,0% ukupnog broja MMSPP) i prerađivačka industrija (15,9% ukupnog broja MMSPP) čine 45,9% privrednih subjekata, angažuju 56,3% zaposlenih, ostvaruju 67,7% prometa i 51,4% BDV celokupnog sektora MMSPP.
Grafikon 2: Učešće sektora MMSPP u zaposlenosti, prometu i BDV prema sektorima delatnosti
Izvor: Ministarstvo privrede na osnovu podataka RZS
Tabela 3: Indikatori poslovanja MMSPP po regionima, u 2015. godini
Region | Broj preduzeća | Zaposlenost | Promet | BDV | Izvoz | Uvoz | ||||||
broj | % priv. | broj | % priv. | mlrd din. | % priv. | mlrd din. | % priv. | mlrd din. | % priv. | mlrd din. | % priv. | |
Beogradski | 104.100 | 32,1 | 259.354 | 22,1 | 2.791 | 30,4 | 444 | 24,2 | 214 | 16,5 | 624 | 35,0 |
Vojvodina | 84.004 | 25,9 | 216.143 | 18,4 | 1.706 | 18,6 | 209 | 11,4 | 219 | 16,9 | 247 | 13,9 |
Šumadija i Zapadna Srbija | 83.959 | 25,9 | 198.156 | 16,9 | 1.194 | 13,0 | 93 | 5,0 | 138 | 10,7 | 161 | 9,0 |
Južna i Istočna Srbija | 52.537 | 16,2 | 128.066 | 10,9 | 612 | 6,7 | 60 | 3,2 | 65 | 5,0 | 56 | 3,1 |
Ukupno MMSPP Region | 324.600 | 99,9 | 801.719 | 68,2 | 6.303 | 68,7 | 805 | 43,8 | 635 | 49,2 | 1.087 | 61,1 |
Izvor: RZS, obrada Ministarstvo privrede