Završna razmatranja – smernice za dalji razvoj izvoza

Strateška vizija i cilјevi:

Razvoj preduzetništva i konkurentnosti zasnovan na privatnoj preduzetničkoj inicijativi, znanju i inovativnosti, koji će ojačati srpska preduzeća u dovolјnoj meri da spremno odgovore na pritisak konkurencije na zajedničkom tržištu EU i doprinesu pobolјšanju životnog standarda u Republici Srbiji.

TABELA 18: Planirana struktra MSPP za 2020.god 

 Ključni indikatori

 Poslednji raspoloživi podaci

 Ciljana vrednost 2020

Ukupan broj MSPP

315.412

350.000

Ukupan broj zaposlenih u seektoru MSPP

768.550

950.000

Realna prosečna godišnja stopa rasta BDP sektora MSPP

-3,5%

3,0%±1

STRATEGIJA ZA PODRŠKU RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA, PREDUZETNIŠTVA I KONKURENTNOSTI ZA PERIOD OD 2015. DO 2020. GODINE („Službeni glasnik RS”, broj 35/2015) predstavlja deo strateškog okvira za razvoj konkurentnosti privrede Republike Srbije i komplementarna je sa ranije usvojenim dokumentima u ovoj oblasti, pre svega sa Strategijom razvoja industrije Republike Srbije od 2011. do 2020. godine („Službeni glasnik RS", broj 55/11) a zasnovana je na dokumentu EU, aktu o malom biznisu (Small Bussiness Act)  i obuhvata 5 stubova:

  • promocija i podrška preduzetništvu i osnivanje novih privrednih društava;
  • unapređenje ljudskih resursa za konkurentan MSPP sektor;
  • finansiranje MSPP sektora;
  • unapređenje konkurentske prednosti MSPP na izvoznim tržištima;
  • pravno, institucionalno i poslovno okruženje MSPP sektora u Srbiji.

MSPP – NEOPHODNOST ALI I RAZVOJNA ŠANSA SRPSKE PRIVREDE

Neophodnost

Prilika

  • Javni sektor je predimenzioniran
  • Privatni sektor mora da se razvija
  • Mali broj velikih uspešnih preduzeća
  • Usporen priliv stranog kapitala

 

  • MSPP sektor otporniji, fleksibilniji i dinamičniji
  • MSPP su stvorila najveći deo prirasta dodate vrednosti u postkriznom periodu
  • MSPP doprinose izvozu sa 50%, nakon ubrzanog rasta izvoza, ostvarenog od 2005. godine
  • Od 1000 najvećih izvoznika, 60% je iz sektora MSPP

NISU SVA MSPP USPEŠNA

TABELA 19: Procenat uspešnosti MSPP (Izvor: Centar za ekonomske studije, april 2016.god.)

 

Broj uspešnih preduzeća

Ukupan broj preduzeća

Procenat uspešnosti

Mikro

14.690

54.991

26,7

Mala

5.580

17.411

32,0

Srednja

688

2.720

25,3

Velika

141

779

18,1

Ukupno

21.099

75.901

27,8

GRAFIKON 11: Efektivna podrška rastu MSPP sektora

Širenje i razvoj privatnog sektora, a naročito MSPP, za srpsku privredu predstavlja istovremeno i priliku i neophodnost. Dalji razvoj privatnog sektora od ključnog je značaja za privredni razvoj i rast zaposlenosti Srbije, pošto privrednom strukturom zemlje dominira mali broj veoma velikih kompanija. Istovremeno, nije zastupljena skoro nijedna srednja firma, dok postoje brojna mala i mikro-preduzeća koja naizgled nisu u stanju da se probiju u redove kompanija srednje veličine. Zato je od presudnog značaja pružiti MSPP podršku kako bi mogla da rastu i premoste jaz koji sada postoji.

U kontekstu jačanja privatnog sektora naročito je bitno prepoznati koji su to sektori najpogodniji za poslovanje MSPP (tzv. SME-friendly) od onih koji imaju najviše potencijala i konkurentni su. Sektori sa najmanjim ograničenjima za poslovanje MSPP definišu se kao sektori sa niskim stepenom koncentracije, kojima je novim preduzetnicima lako da pristupe i, po mogućstvu, u kojima nema dominantnog uticaja državnih preduzeća. Prepreke za pristup se moraju uzeti u obzir jer očigledno utiču na potencijalni razvoj malih i srednjih preduzeća.

Da bi se adekvatno definisao, a potom i sproveo skup politika čijom bi se implementacijom pružila podrška sektorima koji pogoduju MSPP i unapredila njihova konkurentnost, potrebno je da donosioci odluka razumeju kapacitete, snage i prednosti tih sektora. Samo tako će biti moguće pažljivo prilagoditi strategiju i precizno usmeriti mere na sektore čiji je razvoj neophodan kako bi privatni sektor mogao da se razvije na najbolji način, kao i da bi se promovisalo preduzetništvo i privukle investicije neophodne za unapređenje konkurentnosti i povećanje izvoza Srbije. Treba imati na umu da je srpska privreda, kao i svaka druga, veoma diversifikovana (što naročito važi za MSPP) i da njoj neće odgovarati uniformna rešenja neselektivno usmerena na sve subjekte.

Poboljšanje izvoza

U ekonomskoj teoriji može se naći podrška za stanovište da veći obim izvoza podstiče privredni rast u širem smislu i to na više različitih načina. Kao prvo, na strani tražnje i iz perspektive samih preduzeća, razvoj firmi u matičnim zemljama ograničen je veličinom domaćeg tržišta (Silverstovs and Herzer, cit. u Dreyer and Herzer, str. 42). Izvozna tržišta nude veću agregatnu tražnju, usled čega prisustvo na njima podstiče rast proizvodnje i omogućava firmama da u većoj meri iskoriste ekonomiju obima (isto, Helpman and Krugman, 1985). Veća razmena sa inostranstvom daje priliku privrednicima da uvezu tehnologije i znanja potrebna za proizvodnju, što opet može da poveća produktivnost na nivou samih preduzeća (Grossman and Helpman, 1991, cit. u Dreyer and Herzer, str. 43). Uz povećanje konkurencije, ove prednosti mogu da se „preliju“ i na druge firme i sektore kroz vertikalno povezivanje, efikasnije upravljanje, obuku radne snage i tehnološka unapređenja (Chuang 1998, cit. u Dreyer and Herzer, str. 43).

Sa makroekonomske tačke gledišta, povećanje izvoza ima i širi, posredan, pozitivan uticaj na privredni razvoj. Taj uticaj se ostvaruje kroz povećanje produktivnosti, budući da izvozno poslovanje pomaže da se investicije preusmere sa relativno manje konkurentnih sektora ka onima u kojima posmatrana zemlja uživa komparativnu prednost (Kunst and Marin, cit. u Dreyer and Herzer, str. 43).

Izvozna prednost

Posmatrano u celini, Srbija uživa nekoliko prednosti koje mogu pomoći da se uspešno primeni model rasta zasnovan na izvozu: prva od njih je njen geografski položaj u jugoistočnoj Evropi, odnosno ne samo na granici velikog tržišta EU, već i relativno blizu značajnih tržišta Turske, Rusije i Bliskog istoka. Brojni sporazumi o slobodnoj trgovini sa ovim i drugim zemljama, poput Kazahstana, Turske i potpisnica Evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (EFTA) mogu dodatno povećati konkurentnost postojećih i potencijalnih izvoznika koji za cilj imaju prodor na ova tržišta, uključujući i naše predmetno tržište – tržište Republike Bugarske.

Srbija uz to može da iskoristi i istorijske veze sa državama čija su izvozna tržišta u ekspanziji. Ono što je međutim možda najznačajnije je to što će pridruživanje EU omogućiti Srbiji da ostvari ekonomsku konvergenciju sa razvijenijim zemljama zapadne Evrope na isti način na koji su to učinile brojne zemlje ICE, poput Češke, Poljske, Mađarske, Slovačke i drugih. Iako su ove zemlje, kao i Srbija, beležile privredni rast zasnovan na potrošnji, takođe su ostvarile i značajno povećanje izvoza, pa tako mogu da posluže kao primer na koji Srbija može da se ugleda u budućnosti. Na kraju, brojni eksperti smatraju da je dinar precenjen, te bi moguća depresijacija nacionalne valute takođe mogla da rezultira povećanjem obima izvoza robe i usluga.

Srbija ima dokaziv potencijal za povećanje izvoza. Produktivnost prerađivačke industrije u celini je u prethodnom periodu rasla po stopi uporedivoj sa onom u razvijenijim privredama poput Mađarske, Poljske, Rumunije i Češke, iako je ta stopa i dalje niža od one koju beleže, na primer, Slovačka ili Bugarska. Pored toga, analiza srpskog izvoza sa stanovišta prostora proizvoda pokazuje da Srbija izvozi sve sofisticiranije proizvode; određeni sektori – poput prerade prehrambenih proizvoda, proizvodnje metalnih proizvoda i autoindustrije – imaju potencijal da ostvare veće učešće na inostranim tržištima.

Izvozna konkurentnost je samim tim glavni i najznačajniji indikator izvozne performanse jednog sektora. Taj indikator nam omogućava da ostvarimo uvid u sposobnost firmi koje posluju u jednom sektoru da sveobuhvatno i dinamično unaprede svoj položaj na inostranim tržištima u uslovima konkurencije koja dolazi iz drugih zemalja. Izvozna konkurentnost je rezultat široke lepeze faktora koji određuju performansu na globalnom nivou i utiču na nju. Među njima su makroekonomski faktori (prirodni resursi, valuta, kamatne stope, infrastruktura i saobraćaj, itd.) i faktori koji se ispoljavaju na nivou pojedinačnih preduzeća (produktivnost, stepen tehnološkog razvoja, kapacitet za inovacije, kvalifikovana radna snaga, sposobni rukovodioci, itd.). Međutim, za detaljno razmatranje mogućih izvora konkurentne prednosti potrebno je sveobuhvatno i duboko razumevanje procesa koji određuju performansu na globalnim tržištima, što prevazilazi okvire ove analize.

Procena izvozne performanse jednog sektora zahteva dekompoziciju izvozne konkurentnosti na determinante kojima se ona sveobuhvatno i precizno beleži. Među ovim determinantama su veličina izvoza, u smislu njegovog obima i dinamike, kao i kvalitet izvoza, čije su komponente diversifikacija i kompleksnost.

Dve su glavne komponente izvozne konkurentnosti: veličina izvoza i kvalitet izvoza. Ove komponente su izvedene iz definicije izvozne konkurentnosti, prema kojoj je za jedan sektor bitno da zauzme snažan položaj na tržištu i ostvari brz rast, ali je i značajno da taj rast bude održiv na duži rok. Ove komponente se potom razlažu na četiri ključne determinante izvozne konkurentnosti koje zajedno ukazuju na izvoznu konkurentnost posmatranog sektora. Ovi koncepti su prikazani na sledećoj slici.

GRAFIKON 12: Ključne determinante izvozne konkurentnosti

Problemi izvoznika

Izvoznici se suočavaju sa brojnim problemima u poslovanju gde se pre svega navodi nestabilan kurs, velika dugovanja prema njima, kao i brojne administrativne prepreke. Neophodno je stvoriti povoljan i stabilan poslovni ambijent, a važno je raditi i na podsticanju što većeg broja preduzeća da izvoze, uz povoljne kredite za finansiranje izvoza.

Predložene mere za povećanje srpskog izvoza su: jačanje marketinga srpskih proizvoda, obezbeđivanje dodatne finansijske podrške, unapređenje carinske i druge prekogranične procedure, smanjenje poreza i doprinosa i stalno usavršavanje i edukacija  zaposlenih.

Prednosti udruživanja

Formiranje i jačanje udruženja izvoznika donelo bi brojne koristi od udruživanja svojim članovima: zaštita interesa izvoznika, umrežavanje unutar udruženja, veze sa drugim poslovnim mrežama, sa stranim udruženjima, pristup uslugama pod povoljnim okolnostima, pohađanje specijalizovanih obuka, organizovanje edukativnih programa, pristup savetodavnim uslugama o spoljnoj trgovini, finansiranje i osiguranje izvoza i drugo.

Važno je da se preduzeća umrežavaju, radnici edukuju i da se usmere na osvajanje novih tehnologija i usavršavanje proizvoda. Neophodno je osmisliti i dobar nastup na inostranim tržištima.

Stručnjacima u domaćim kompanijama nedostaju iskustva internacionalnog karaktera. Izvoznici treba na pravi način da shvate prednosti postavljanja i kvaliteta sajtova, kao i on-line umrežavanja, jer je to uobičajen način poslovne saradnje u svetu.

Neophodna je i promena strukture srpskog izvoza u kome dominiraju sirovine, polusirovine i repromaterijali i država bi ubuduće trebalo da se fokusira na stimulisanje domaćih kompanija da prave robu višeg stepena prerade. Ključ za rast srpskog izvoza je stvaranje boljeg poslovnog ambijenta. Zbog toga bi poštovanje rokova, zahtevanih količina, konkurentne cene, kao i umrežavanje malih i srednjih preduzeća i osnivanje većeg broja klastera, doprinelo povećanju srpskog izvoza.

Šta je potrebno preduzećima da bi povećala izvoz?

Potrebne su: informacije o stranim tržištima i problematici izvoza, unapređenje propisa iz oblasti izvoza, povezivanje sa potencijalnim partnerima i međusobno umrežavanje.

Privredna komora Srbije svojim članovima upravo omogućava dostupnost informacija i brojnih  neophodnih usluga koje su potrebne pre svega malim i srednjim preduzećima.

RAS

Izradu sajta podržao RAS
Razvojna agencija Srbije

Kontakt

Jugoistočna razvojna mreža

Kej kola Srpskih Sestara 3/2
18000 Niš

email. office@jrm.rs
Internet. www.jrm.rs

Kancelarija u Zaječaru:
Trg Oslobođenja 1
19000 Zaječar

tel. 019 426 376

Google Maps

Štampa

Please publish modules in offcanvas position.